Aljaska je poluotok na sjeverozapadu Sjeverne Amerike i 49. država SAD-a. Površina joj je oko 1,5 milijun kvadratnih kilometara, a na tom prostoru živi 655,435 stanovnika (2004.) Hladna subpolarna klima uzrok je sirovim uvjetima života. Važnost Aljaske uvjetovana je strateškim položajem i velikim rudnim (osobito zlato i srebro) i šumskim bogatstvom, te ribolovom.
Sadržaj
[sakrij]Povijest[uredi VE | uredi]
Aljaska je otkrivena u 18. stoljeću, u drugoj polovici stoljeća tamo su Rusi osnovali prva naselja. Poslije Krimskog rata Rusi su se bojali da će Aljasku osvojiti Amerikanci, pa su počeli pričati da ju je bolje prodati nego izgubiti u ratu. Amerikanci su kupiliLouisianu od Francuza, otok Manhatan od Indijanaca, pa je američki ministar vanjskih poslova htio kupiti Aljasku. Ponuda je predana ruskom caru prije građanskog rata 1860. godine, a prodaja je izvršena 7 godina kasnije. 18. listopada 1867. u jednoj vojnoj bazi na istoku Aljaske, spuštena je zastava Carske Rusije, a na jarbol je podignuta zastava SAD, čime je označen prelazak Aljaske u vlasništvo SAD-a. Naime, SAD su kupile milijun i pol četvornih kilometara potpune divljine po cijeni od 4 centa po jedinici, što se kasnije ispostavilo kao jedna od najpametnijih transakcija u povijesti. Tadašnji državni tajnik Wiliam Suard obavio je pregovore o kupovini zemlje, za koju su mnogi smatrali da je zemlja snijega i leda, te su dogovor o transakciji zvali “Suardove ludorije”. Međutim, mudrost iskazana ulaganjem u snijeg i led potvrđena je kada su na Aljasci otkrivene velike zalihe nalazišta nafte, zemnog plina i ruda. Aljaska je postala 49. država SAD 1959. godine, a tamošnji stanovnici i danas slave 18. listopad kao dan Aljaske. Površina Aljaske iznosi 1 518 775 km2. Na Aljasci živi više od 600 000 ljudi. Glavni grad Aljaske jeJuneau.
Administrativna podjela[uredi VE | uredi]
Aljaska je podijeljena na 27 okruga (boroughs).
Najveći gradovi[uredi VE | uredi]
| Grad | Pokrajina | Stanovnici | |
|---|---|---|---|
| 1. travnja 2000 | 1. srpnja 2004 | ||
| Anchorage | Anchorage | 260.283 | 272.687 |
| Juneau | Juneau | 30.711 | 31.118 |
| Fairbanks | Fairbanks | 30.224 | 30.435 |
| Sitka | Sitka | 8.835 | 8.849 |
| Ketchikan | Ketchikan | 7.922 | 7.423 |
| Kenai | Kenai | 6.942 | 7.379 |
| Kodiak | Kodiak | 6.334 | 6.264 |
| Bethel | Bethel | 5.471 | 6.106 |
| Wasilla | Wasilla | 5.469 | 7.738 |
| Barrow | Barrow | 4.581 | 4.281 |
| Palmer | Palmer | 4.533 | 6.163 |
| Unalaska | Unalaska | 4.283 | 4.325 |
| Valdez | Valdez | 4.036 | 4.041 |
| Homer | Homer | 3.946 | 5.252 |
| Soldotna | Soldotna | 3.759 | 4.018 |
| Nome | Nome | 3.505 | 3.592 |
| Petersburg | Petersburg | 3.224 | 3.020 |
| Kotzebue | Kotzebue | 3.082 | 3.205 |
| Seward | Seward | 2.830 | 2.987 |
Etničke grupe[uredi VE | uredi]
Indijanci: Kultura ovih Indijanaca pripada sub-arktičkom području lovaca i ribara (Athapaskan) i kulturi Sjeverozapadne obale (Tsimshian i Kaigani). Jezično pripadaju porodicama Athapaskan i Koluschan, i manjim dijelom plemenima Chimmesyan, Skittagetan i Eyak. Plemena: Ahtena, Dihai-kutchin, Eyak, Han, Ingalik, Kaigani, Koyukon, Kutcha-kutchin,Nabesna, Natsit-kutchin, Tanaina, Tanana, Tennuth-kutchin, Tlingit, Tranjik-kutchin i Vunta-kutchin.
Vidi glavni članak Indijanska plemena Aljaske.
0 komentari:
Objavi komentar