Salomonski Otoci ↓f1 su država u Melaneziji na jugozapadu Tihoga oceana, istočno od Papue Nove Gvineje. Član suCommonwealtha, a britanska kraljica formalni je vladar, koju zastupa generalni guverner. Površinom 141., a brojem stanovnika 161. među 194 države svijeta. Glavni grad je Honiara na otoku Guadalcanal.
Sadržaj
[sakrij]Povijest[uredi VE | uredi]
Otoke je otkrio španolski moreplovac Mendana de Negra u 16. stoljeću. Nijemci su zauzeli sjeverni dio 1884., a Britanci južni dio otočja 1893. godine. Tijekom Prvoga svjetskog rata okupirala ih je Australija. U Drugom svjetskom ratu bili su poprište žestokih američko-japanskih borba. Od 1945. su starateljsko područje UN-a pod australskom upravom, 1976. je dobivena široka samouprava, a 1978. proglašena nezavisnost. Od 1999. dugotrajni etnički sukob između naroda Gwale i Malaitarazbuktao se u građanski rat, koji je uglavnom prestao 2003. nakon dolaska međunarodnih mirovnih snaga pod vodstvomAustralije i Novog Zelanda.
Zemljopis[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Zemljopis Salomonskih Otoka
Salomonski Otoci su otočna država u Tihom oceanu, koja se nalazi istočno od Papue Nove Gvineje. Površina države je 28.896 km², dok najveći otok Guadalcanal ima površinu od 5.302 km² Otoci imaju tropsku klimu, dnevna temperatura je obično od 25 do 32 stupnja °C, a noćna od 13 do 15 °C. Od travnja do listopada je suha sezona, a od studenog do ožujka kišna sezonamonsuna.
Stanovništvo[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Stanovništvo Salomonskih Otoka
Stanovništvo Salomonskih Otoka sastoji se od različitih etničkih, kulturnih, vjerskih i jezičnih skupina.
Salomonski Otoci imaju 584,578 stanovnika po procjeni iz 2012. godine. Oko 94,5% stanovnika su Melanežani, 3% Polinežani, 1,2% Mikronežani, a ostale čine male europske i kineske zajednice. Postoji oko 120 jezika. Engleski je službeni jezik, ali govori ga samo između 1 i 2% stanovništva. Lingua franca je Pijin.
Religija[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Religija na Salomonskim Otocima
Oko 92% stanovništva Salomonskih Otoka su pripadnici neke od kršćanskih crkava: anglikanci 35%; rimokatolici 19 %; Sjevernomorska evangelistička crkva 17 %; metodisti 11 %; i advenstisti 10 %.[1] Računa se da oko 5 % stanovništva, pretežito oni koji pripadaju zajednici Kwaio s otoka Malaita, prakticira animističke religije.[1] Religiozne skupine koje zajedno čine manje od 5 % stanovništva uključuju i muslimansku zajednicu Ahmadija.[2] i druge muslimane, bahaiste, Jehovine svjedoke,Mormone, moonijevce ali i indijanske crkve koje su se otcjepile od vodećih kršćanskih denominacija.[1]
Administrativna podjela[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Provincije Salomonskih Otoka
Salomonski Otoci su podijeljeni u devet provincija. Glavni grad države Honiara na otoku Guadalcanalu ima poseban status.
0 komentari:
Objavi komentar