Vladimir Vladimirovič Putin (rus. Владимир Владимирович Путин, Sankt Peterburg, 7. listopada 1952.) trenutačni je predsjednik Ruske Federacije. U službi je od 7. svibnja 2012. Bio je drugi predsjednik Rusije od 7. svibnja 2000. do 7. svibnja 2008. zamijenivšiBorisa Jeljcina, nakon što je pobijedio na predsjedničkim izborima. U razdoblju od 31. prosinca 1999. do 7. svibnja 2000. godine, za vrijeme dok je prvi put obnašao premijersku dužnost, bio je i vršitelj dužnosti predsjednika Ruske Federacije.
Sadržaj
[sakrij]Život i karijera[uredi VE | uredi]
Putin je rođen u Lenjingradu (danas Sankt Peterburg). Diplomirao je pravo na sveučilištu u Lenjingradu 1975. godine i potom je regrutiran u KGB. Od 1985. do 1990. radio je u Istočnoj Njemačkoj.
Nakon ujedinjenja Njemačke, Putin je vraćen u SSSR, u Lenjingrad, gdje je u lipnju 1990. godine dobio posao na Lenjingradskom sveučilištu na katedri za inozemne poslove. U lipnju 1991. postaje šef Međunarodnog odbora u Uredu gradonačelnika Sankt Petersburga. U kolovozu 1996. godine seli u Moskvu, gdje postaje član administracije predsjednika Borisa Jeljcina. Bio je šefFederalne službe sigurnosti Ruske federacije (jedne od službi nasljednica KGB-a) od lipnja 1998. do kolovoza 1999. godine, a također je radio kao tajnik u službi sigurnosti od svibnja do kolovoza 1999. godine.
Premijer i predsjednik[uredi VE | uredi]
Putina je Boris Jeljcin postavio na mjesto premijera u Vladi Rusije u kolovozu 1999. godine. Putin je postao peti ruski premijer u manje od 18 mjeseci. Tada nitko nije očekivao da će javnosti nepoznati Putin na tom mjestu ostati duže od njegovih prethodnika.
Jeljcinovi glavni protivnici, gradonačelnik Moskve Jurij Lužkov i bivši premijer Jevgenij Primakov već su bili u kampanji za predsjedničke izbore. Putin je ubrzo izgradio reputaciju čuvara reda i zakona te nepopustljivog borca za ruske interese u ratu uČečeniji, zbog čega je postao najpopularniji političar u zemlji. Iako nije bio član ni jedne stranke, podržao je stranku Jedinstvo koja je na izborima za Dumu u prosincu 1999. godine osvojila najveći broj glasova.
Dana 31. prosinca 1999. godine Jeljcin, neočekivano, podnosi ostavku i imenuje Putina privremenim predsjednikom. Predsjednički su izbori održani 26. svibnja 2000., a Putin je pobijedio u prvom krugu.
Zapadne kritike[uredi VE | uredi]
Nakon razdoblja političke i ekonomske anarhije tijekom vladavina Gorbačova i Jeljcina, Putinov autokratski način vladanja bio je kritiziran od zapadnih medija kao diktator ili barem potencijalni diktator.[1] Također je sličnim kritikama bio izložen radi povratka "privatizirane" imovine u vlasništvo države. Te kritike će vrhunac dostići kod uništenja Yukosa koji je bio u vlasništvu oligarha Hodorkovskog.[2]
Dok je zapadni svijet kritizirao predsjednika zbog tih poteza, oni su mu istovremeno u Rusiji donijeli popularnost kod naroda, koji se sa strahom sjećao vremena Jeljcinove vladavine (naredio je napad tenkovima na parlament) i nelegalnog bogaćenja pojedinaca.[3]
Odnosi Velike Britanije i Rusije pretrpjet će drastično pogoršanje nakon trovanja i smrti Aleksandra Litvinjenka, pukovnika ruskih tajnih službi koji je prebjegao na Otok. Rusija i njen predsjednik su potom bili izloženi žestokim zapadnim kritikama, pošto je odbijen zahtjev da se njegov navodni ubojica Andrej Lugovoj preda Velikoj Britaniji. [4] Ruska je strana taj zahtjev odbila kao neosnovan na osnovu reciprociteta, pošto je Velika Britanija odbijala predati Rusiji Borisa Berezovskog, ruskog oligarha u izgnanstvu, te je smatrala da bi se eventualnim izručenjem Lugovoja prekršio ruski ustav.[5]
Putin je 2007. kritiziran i zbog odluke o opozivu potpisa na ratifikaciji ugovora o konvencionalnim vojnim snagama u Europi.[6][7][8] U Rusiji je ovaj opoziv izglasan jednoglasno u parlamentu, a obrazložen je činjenicom da niti jedna država NATO saveza nije ratificirala ovaj ugovor.[9]
Drugi premijerski mandat[uredi VE | uredi]
Nakon što ga je 7. svibnja 2008. na mjestu predsjednika Rusije zamijenio Dmitrij Medvjedev, već sljedećeg je dana Putin po drugi put postao ruski premijer.
Putin u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]
Dana 23. lipnja 2007. Putin je boravio u Zagrebu, gdje je sudjelovao na Energetskom sastanku na vrhu.
Privatni život[uredi VE | uredi]
Vladimir Putin je bio oženjen Ljudmilom Putinom, s kojom ima dvije kćeri, Mariju i Jekaterinu. Dne 2. travnja 2014. razveli su se nakon 30 godina braka. Vlasnik je psa labradorapo imenu Koni.
0 komentari:
Objavi komentar