Hamburg

Hamburg grad na sjeveru Njemačke. Grad Hamburg je istovremeno i pokrajina u Njemačkoj i drugi po veličini njemački grad. Osim toga, on je i šesti po veličini grad u Europskoj uniji.

Grad je također i središte metropolitanske regije Hamburg, jedne od ukupno jedanaest takvih regija u Njemačkoj.

Hamburg je u sjevernoj Njemačkoj na utoku Alstera i Bille u Elbu, koja zatim, nakon 110 km toka prema sjeverozapadu utječe u Sjeverno more. Elba je u Hamburgu vrlo pogodna prirodna luka s direktnim pristupom od mora, a najpogodnija je njena južna obala, nasuprot gradskih četvrti St. Pauli i Altona. Obale su povezane mostovima, kao i starim- i novim tunelom ispod Elbe. Zemlja sjeverno i južno od Elbe je povišena nanosima šljunka i pijeska od ledenjaka za vrijeme ledenog doba, to su neplodne vrištine. Obje strane Elbe su stoljećima plavljene u vrijeme visokih voda Sjevernog mora, koje su tu odlagale pijesaki mulj. U međuvremenu su s obje strane Elbe podignuti nasipi. Sari nasipi još podsjećaju na vremena kada su za vrijeme visokih voda cijele gradske četvrti bile poplavljene.

U gradu je na Alsteru napravljena ustava pa je u samom centru nastala neka vrsta jezera. "Jezero" je podijeljeno na dva dijela, koja su međusobno spojena unutrašnjim- i vanjskim Alsterom. Pune ih brojni kanali oivičeni velikim parkiralištima. Nebrojeni plovni kanali, rječice i kanali premošteni su s više od 2500 mostova. Time je Hamburg grad s najviše mostova u Europi i ima ih više nego Venecija (400), Amsterdam (1200) i London zajedno.

Današnje granice grada Hamburga postoje tek od 1. travnja 1938. Nakon Berlina, to je i površinom i brojem stanovnika najveći grad u Njemačkoj.

Sjeverno od Elbe Hamburg graniči sa Schleswig-Holsteinom, a južno od nje sa Donjom Saskom. I tri otoka na ušću Elbe,Neuwerk, Scharhörn i Nigehörn kao i Nacionalni park hamburški prud spadaju u područje grada Hamburga. Hamburgu pripada i najveći njemački otok na otvorenom moru Helgoland.

Rijeke i jezera: -Elbe, Unterelbe (Norder-, Süderelbe, Köhlbrand, Reiherstieg, Rethe), Dove Elbe, Gose Elbe

Hamburg je podijeljen na sedam okruga:

• Centar - pokriva poveći dio Hamburga: Billbrook, Billstedt, Borgfelde, Finkenwerder, HafenCity, Hamm-Nord, Hamm-Mitte, Hamm-Süd, Hammerbrook, Horn, Kleiner Grasbrook, Neuwerk, Rothenburgsort, St. Georg, St. Pauli, Steinwerder, Veddel, Waltershof i Wilhelmsburg. Dijelovi Hamburg-Altstadt ("stari grad") and Neustadt ("novi grad") su dijelovi grada od postanka Hamburga.
• Altona - najurbaniji dio Hamburga desne strane Elbe. Od 1640. do 1864. Altona je bila pod administracijom Danske monarhije. Altone je bila neovisan grad do 1937. Pod Altonu spadaju sljedeći kvartovi: Altona-Altstadt, Altona-Nord, Bahrenfeld, Ottensen, Othmarschen, Groß Flottbek, Osdorf, Lurup, Nienstedten, Blankenese, Iserbrook, Sülldorf, Rissen, Sternschanze
• Eimsbüttel - Eidelstedt, Eimsbüttel, Harvestehude, Hoheluft-West, Lokstedt, Niendorf, Rotherbaum, Schnelsen i Stellingen. Također spada i Židovski sio grada pod nazivom Grindel-
• Nord - Alsterdorf, Barmbek-Nord, Barmbek-Süd, Dulsberg, Eppendorf, Fuhlsbüttel, Groß Borstel, Hoheluft-Ost, Hohenfelde, Langenhorn, Ohlsdorf, Uhlenhorst i Winterhude. Većim dijelom je smješteno jezero Alster.
• Wandsbek - Bergstedt, Bramfeld, Duvenstedt, Eilbek, Farmsen-Berne, Hummelsbüttel, Jenfeld, Lemsahl-Mellingstedt, Marienthal, Poppenbüttel, Rahlstedt, Sasel, Steilshoop, Tonndorf, Volksdorf, Wandsbek, Wellingsbüttel i Wohldorf-Ohlstedt
• Bergedorf - Billwerder, Curslack, Kirchwerder, Lohbrügge, Moorfleet, Neuengamme, Ochsenwerder, Reitbrook, Spadenland and Tatenberg.
• Harburg - dio Hamburga koji pokriva luku Hamburg, dijelove sa institutima, ruralne dijelove te poslovni dio Hamburga;Altenwerder, Cranz, Eißendorf, Francop, Gut Moor, Harburg, Hausbruch, Heimfeld, Langenbek, Marmstorf, Moorburg, Neuenfelde, Neugraben-Fischbek, Neuland, Rönneburg, Sinstorf i Wilstorf.

Svaki okrug ima svoj parlament koji se u Hamburgu zove okružna skupština. Te okružne skupštine pravno imaju status upravnog tijela s vrlo ograničenim nadležnostima. Svaki okrug je podijeljen na više četvrti kojih je ukupno u gradu 104. Nekim četvrtima u neposrednoj blizini sjedišta okružnih skupština upravljaju direktno skupštine, dok za druge četvrti postoje tzv. mjesni uredi, ukupno ih je 15.

Zbog blizine mora i njegovog utjecaja, ovdje je klima blaža nego u istočnoj pozadini. Najtopliji mjesec je srpanj s prosječnih 17,0°C, a najhladniji siječanj sa 0,0°C. Ali u najtoplijim mjesecima nisu rijetkost ni temperature iznad 25°C. Od 1990-tih godina - možda kao posljedica globalnog zatopljenja - zabilježene su i temperature do 37,3°C (9. kolovoza 1992.). U godini padne prosječno 714 mm padalina a 52 dana godišnje je Hamburg ogavijen gustom maglom. U zimskim mjesecima mogu biti i vrlo snažne oluje. Klima je cijelu godinuhumidna. Najpovoljnije vrijeme za posjet Hamburgu je proljeće i početak ljeta, no i tada se mora računati s kišom.

Obzirom da je Hamburg bio pošteđen razaranja u vrijeme Tridesetogodišnjeg rata, u 17. stoljeću je bio najveći njemački grad.

Neposredno prije početka 2. svjetskog rata Hamburg je već imao 1,682 milijuna stanovnika (1939).

Najveći broj stanovnika, 1,9 milijuna, Hamburg je dosegao 1964. godine. Nakon toga počinje suburbaniziranje Hamburga i do 1986. se broj stanovnika smanjuje na 1,6 milijuna. Iza toga stanovništvo ponovo raste, tako da je broj narastao na 1.742.846 (stanje: 1. kolovoza 2005.). Za sljedećih 20 godina predviđa se daljnji porast stanovništva; prema srednjoj varijanti će narasti ponovo na oko 2 milijuna. Time bi Hamburg bio najbrže rastuća njemačka metropola.

Stanovništvo je multikulturalno. Oko 14,9% (255.070 u prosincu 2004.) stanovnika ima inozemnu putovnicu, a po nekim procjenama gotovo 130.000 njemačkih građana Hamburga inozemnog su porijekla.

Starosna struktura:

• mlađi od 18 godina: 16,1%
• 18-60 godina: 60,0%
• više od 60 godina: 23,9%
  
  
  
  Hamburg ima arhitektonski značajnih zgrada u širokom rasponu stilova i nekoliko nebodera. Crkve su važnije znamenitosti, poput crkve sv.Nikole, koja je u 19.st bila najveća građevina svijeta. "Hamburški nebeski prizor" krase tornjevi još nekoliko prekrasnih crkvi i građevina: sv. Michael, sv. Peter, sv. James, sv. Catherine (pokrivena bakrenim pločama) te Heinrich-Hertz-Turm; toranj radiotelevizije (nekad bio dostupan turističkim obilascima s prekrasnim pogledom na grad, danas zatvoren za turiste). Hamburg je grad sa najviše mostova u svijetu: 2300 mostova, više nego Londonski, Amsterdamski i Venecijanski mostovi zbrojeni zajedno, te grad sa najviše kanala na svijetu; također više nego Londonski, Venecijanski i Amsterdamski kanali zbrojeni zajedno.
  Europski najveći "grad u gradu" nalazi se u Hamburgu: HafenCity koji će primiti preko 10.000 stanovnika i 15.000 zaposlenika. Elb-filharmonija je zgrada u izgradnji čiji se završetak očekuje krajem 2012.; zgrada za filharmoniju te ostale slične događaje u kojoj je zamišljena akustika da u bilo kojem dijelu dvorane da sjedite čuti ćete glazbu isto kao da sjedite točno ispred filharmonije.
  Hamburg je također bogat mnogim parkovima raspodijeljenim cijelim Hamburgom. Jedan od najvećih je Stadtpark - veliki park sa kanalima, malim jezercima i velikim bazenom na otvorenom. U Stadtparku se nalazi najveći Planetarium u Europi. Noć muzeja koji otvara preko 40 muzeja otvorenih preko noći, Filmski festival u Hamburgu.
  
  Hamburg je poznat po nekoliko festivala i redovitih događanja. Neki od njih su ulični festivali poput Gay Pride pod nazivom Christopher Street Day ili Sajam na Alsteru koji se održavaju na Binnenalster. Hamburg DOM festival je najpoznatiji zabavni festival koji se održava tri puta godišnje - svakih tri mjeseca po mjesec dana. Hamburg DOM također nazivaju malim Gardalandom po senzacijama koje se tamo nalaze. Rođendan luke se slavi svake godine na Hamburškoj luci na Elbi te se tamo također nalaze neke od zabavnih senzacija i parada brodova. Dani bajkera svake godine posjeti preko 5000 bajkera iz cijeloga svijeta. Ostali zanimljivi svakogodišnji događaji u Hamburgu: Božićni sajam koji se održava preko Rathausa,
  
  Od vremena reformacije grad ima evangeličko-luteransko obilježje (37% stanovništva 2002.). Zbog položaja važne luke, Hamburg je odavno vrlo otvoren svim konfesijama. Tako je ovdje 1834. ovdje osnovana prva njemačka baptistička zajednica. Osim toga, od 1995. je ovdje i sjedište rimokatoličke Hamburške nadbiskupije s centrom u katedrali St. Marien. Udjel rimokatoličkog stanovništva je 10,3%. Osim toga, od 1960-ih je i značajan udjel muslimanskog stanovništva, a postoji i vrlo aktivna židovska zajednica.
  
  Do duboko u 19. stoljeće je donjenjemački jezik bio jedini jezik kojim se govorilo u Hamburgu. Od ranije je gornjenjemački bio jezik kojim se pisalo, i do sredine 20. stoljeća je uglavnom istisnuo donjenjemački i u svakodnevnom govoru.
  Od vremena velikog vala useljavanja 1960-tih su se u gradu stvorili "jezični otoci" jer su se doseljenici često smještali u istim dijelovima grada, tako da danas postoji čak "portugalska četvrt" gdje prevladava portugalski, dok turski i kurdski prevladavaju u Altoni i Wilhelmsburgu.