Afganistan (službeno Islamska Republika Afganistan) je kontinentalna država u Aziji. Na zapadu graniči s Iranom, na sjeveru s Turkmenistanom, Uzbekistanom i Tadžikistanom, na krajnjem istoku s Kinom, na istoku i jugu s Pakistanom. Afganistan je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta.
Sadržaj
[sakrij]Novija povijest[uredi VE | uredi]
U doba velikih kolonijalnih sila (18. i 19. st.), na području Azije Afganistan je bio tampon zona između utjecaja Ruskog i Britanskog Carstva.
Godine 1979. SSSR pokreće invaziju na Afganistan nakon sukoba koji su započeli državnim udarom; prvo Sardara Muhameda Dauda 1973., a kasnije komunističke Afganistanske Demokratske Narodne Stranke u Saur revoluciji u travnju 1978. Zbog frakcionaštva Partije i sve slabijeg utjecaja na terenu, SSSR se odlučuje na invaziju kojom bi se učvrstilo Parcham krilo Partije, pod vodstvom Babrak Karmala. Rast nezadovoljstva radom Partije privlačio je neistomišljenike u sve jače islamističke pokrete. SSSR se na Božić 1979., odlučuje na riskantnu vojnu intervenciju, čiji će opseg rasti zbog nemogućnosti uspostavljanja mira u zemlji. Nakon međunarodnih pritisaka, učestalih napada mudžahedina (treniranih od strane SAD) te gubitka od oko 15.000 vojnika, SSSR se povlači deset godina kasnije, 1989. (više na Sovjetsko-afganistanski rat).
Nakon sovjetskog povlačenja mudžahedini ruše s vlasti afganistanskog komunističkog predsjednika Nadžibulaha i osvajajuKabul. Uz kompromis, vođe mudžahedina Uzbek Abdul Rašid Dostum i Tadžik Ahmad Šah Masud godine 1993. postavljajuBurhanudin Rabanija za predsjednika zemlje.
Godine 1994. pojavljuju se talibani, dotad nepoznata frakcija mudžahedina koja sebe identificira kao „vjerske učenike”. Oni ubrzo započinju svoje širenje iz susjednog Pakistana u smjeru Kabula čime izbija afganistanski građanski rat. Talibani postižu brze uspjehe u borbi čiji je cilj uspostavljanje fundamentalističkih islamskih zakona u zemlji. Uz pomoć sukoba između samih bivših antisovjetskih mudžahedina, talibani osvajaju Kabul u rujnu 1996. godine. Rabani, Masud i Dostum povlače se na sjever u tzv. Sjeverni savez, protutalibanski savez etničkih Uzbeka, Tadžika i Hazara. Nastavkom talibanske ofenzive, ovom je savezu krajem 1990-tih ostao samo mali, sjeverni dio Afganistana.
Talibanski režim odmah nakon osvajanja Kabula nameće islamski fundamentalistički poredak građanima pod svojom kontrolom. Islamski zakoni najteže pogađaju žene, koje su prisiljene oblačiti burke te im je zabranjeno pohađati školu. Nakon terorističkih napada na američka veleposlanstva u Africi 1998 godine, SAD krstarećim projektilima napada nekoliko kampova za obuku terorista al Kaide u Afganistanu. Naime, talibanski režim pružao je utočište toj organizaciji čiji su članovi veterani rata protiv Sovjeta, kao i njezinom čelniku Osama bin Ladenu.
Dana 9. rujna 2001. protalibanski bombaši samoubojice ubijaju vođu Sjevernog saveza Ahmada Šah Masuda, dok su dva dana kasnije počinjeni napadi 11. rujna.
Sjedinjene Američke Države 7. listopada 2001. kao odgovor na terorističke napade od 11. rujna pokreću tzv. Rat protiv terorizma zračnim udarima na ciljeve talibanskog režima i logore za obuku al Kaide, globalne terorističke mreže pod vodstvom Osame bin Ladena. Uz pomoć oporbenog Sjevernog saveza uspjele su srušiti talibanski režim i istjerati većinu vodećih ekstremista iz zemlje. Preživjeli talibani i ekstremisti bježe u planine na jugu zemlje i pokreću gerilski rat.
Nakon talibanskog povlačenja u gerilu država dolazi pod okupaciju SAD-a i međunarodnih snaga ISAF-a. Članovi Sjeverne Alijanse ulaze u novu afganistansku vojsku te izabire se novi predsjednik, Hamid Karzai.
Oblik vlasti[uredi VE | uredi]
Nakon pada talibanske vlasti je u Afganistanu osnovana predsjednička republika. Predsjednik ima vrhovnu vlast i bira se na općim izborima. Prvog predsjednika je 2002. godine izabrala tradicionalna plemenska skupština Loja Džirga.
Uprava[uredi VE | uredi]
Administrativna podjela[uredi VE | uredi]
Afganistan je podijeljen na 34 provincije, svaka provincija ima svoj glavni grad i provincijsku administraciju. Svaka provincija je dalje su podijeljene na općine, trenutno ima 398 općina.
Zemljopis[uredi VE | uredi]
Afganistan je kontinentski zatvorena država (bez izlaza na more) u srednjoj Aziji. Reljef je pretežno planinski. Najveći dio države obuhvaća planinski lanac Hindukuš. Prema istoku se nastavlja na planinski lanac Karakorum, a prema sjeveru na Pamir. Najviši vrh je Nowshak visok 7485 m. Najvažniji prijevoji su Khyber (povezuje Kabul s Pakistanom) i Salang (povezuje Kabul sa sjevernim Afganistanom). Ispod prijevoja Salang prolazi najviši cestovni tunel na svijetu. Na jugu je pustinjska visoravan Rigestan.
Afganistan nema mnogo rijeka. Najvažnije su rijeke Kabul koja protječe kroz glavni grad i ulijeva se u Ind, Helmand na jugozapadu i rijeka Pjandž koja protječe granicom Afganistana s Uzbekistanom i Tadžikistanom i ulijeva se u Amu-Darju.
Klima je većinom kontinentalna zbog velike udaljenosti od mora. Količina padalina je relativno mala. Temperature nisu visoke zbog velike nadmorske visine. Na jugu se nalazi pustinja Rigestan.
Stanovništvo[uredi VE | uredi]
Afganistan ima mnogo raznih etničkih grupa. Veći dio stanovništva Afganistana čine Paštunci ili Afganci. Ima mnogo Tadžika, Hazara, Uzbeka i Turkmena, posebno na sjeveru zemlje. Preko 99% stanovništva su muslimani (islam je državna religija).
Gustoća naseljenosti nije velika. Najgušće su naseljene planinske doline, posebno na jugoistoku i sjeveru.
Etničke grupe[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Etničke grupe AfganistanaGospodarstvo[uredi VE | uredi]
Gospodarstvo je vrlo slabo razvijeno i Afganistan spada među najsiromašnije države svijeta. Većina stanovništva (preko 70%) se bavi poljoprivredom iako je obradivo samo 12% površine. Poljoprivreda je primitivna, uzgaja se pšenica, kukuruz i krumpir. Stočarstvo je vrlo značajno za prehranu stanovništva i izvoz (posebno vune). Najviše se uzgajaju ovce i koze. Proizvodnja predmeta od vune (posebno tepiha) spada među tradicionalno najvažnije gospodarske grane. Glavnina gospodarske dobiti otpada na ilegalan uzgoj maka od kojeg se proizvodi droga (afganistanska vlada ne kontrolira veći dio države i mnogi lokalni gospodari se financiraju proizvodnjom droge).
Industrija je izrazito skromna. Najvažnija je tekstilna industrija (tradicionalna proizvodnja tepiha i krzna). Afganistan ima mnogo rudnih bogatstava koja se slabo koriste zbog teške dostupnosti i loše infrastrukture. Postoje nalazišta zemnog plina, ugljena, željeza, srebra i bakra.
Promet[uredi VE | uredi]
Cestovni promet je vrlo slabo razvijen zbog siromaštva, ratova i nepovoljnog planinskog reljefa. Većina cesta je građena za vrijeme sovjetske okupacije, a mnoge su uništene za vrijeme rata. Sagrađene su ceste preko planinskih prijevoja koje povezuju najveće gradove i Kabul s Pakistanom. Značajna je cesta preko prijevoja Salang na kojoj postoji najviši cestovni tunel na svijetu (na 3400 m nadmorske visine).
Afganistan ima 25 km željezničkih pruga koje povezuju pogranične gradove sa susjednim državama (Herat s Iranom, Tovragondi s Turkmenistanom i Termez s Uzbekistanom). Postoji pruga iz Pakistana do granice na Hajberskom prijevoju, a planira se produžiti do Kabula.
Riječne luke Šir Khan i Hijrabad na rijeci Pjandž su značajne za međunarodni promet (povezuju se s rijekom Amu Darjom i dalje prema Uzbekistanu i Turkmenistanu).
Znamenitosti[uredi VE | uredi]
Najpoznatija afganistanska znamenitost su ostaci kipova Bude u Bamijanu koje su talibani uništili 2001., a prije su bili najveći kipovi Bude na svijetu. Afganistan ima više islamskih hodočasničkih centara (Velika džamija u Heratu, Plava džamija u Mazar-e Šarifu, džamija Hirkua Šarif u Kandaharu). Značajni su ostaci prijestolnice države Gaznavida u graduGazni. U Kabulu postoje ostaci tvrđave i kraljevske palače.
Sport[uredi VE | uredi]
Rohullah Nikpai je prvi osvajač olimpijske medalje za svoju državu.
0 komentari:
Objavi komentar