Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean,mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni i najveći grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih zemalja.

Grad leži na obalama Dunava, 40 km od granice sa Slovačkom i slovačkoga glavnoga grada Bratislave. Ima oko 1,6 milijuna stanovnika (petina stanovništva Austrije). Simbol Beča jest katedrala sv. Stjepana, sjedište bečkoga nadbiskupa, a zaštitnik grada jest sveti Leopold. Administrativno je podijeljen na 23 okruga (njem. Bezirk).

Sjedište je nekoliko međunarodnih organizacija: OPEC-a (Organizacije zemalja izvoznica nafte), IAEA-e (Međunarodne agencije za atomsku energiju) i UNIDO-a (Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih naroda).

Beč su osnovali Kelti oko godine 500. pr. Kr.. Godine 15. pr. Kr. postaje pogranični grad (Vindobona) u sustavu obraneRimskoga Carstva od germanskih plemena na sjeveru. U 13. st. gradu je zaprijetilo Mongolsko Carstvo koje se prostiralo preko većega dijela današnje Rusije i Kine. Nakon smrti svojega vođe, Mongoli su se povukli iz Europe.

U srednjem vijeku postaje sjedište dinastije Babenberg, a kasnije 1440. i Habsburgovaca te posljedično tomu glavni gradSvetoga Rimskoga Carstva i, kasnije, Austro-Ugarske Monarhije. Od 1527. do 1918. Beč je bio glavni grad država kojima je pripadao i veći dio Hrvatske pa je odigrao značajnu ulogu u povijesti hrvatskoga naroda. Tako je u Beču razdoblju od 1624. do 1783. djelovao hrvatski kolegij, koji je prvotno djelovao u Grazu. U 16. i 17. st. u blizini grada dvaput je poraženaOsmanska vojska (Opsada Beča 1529. i 1683.). Godine 1679. grad je pogodila epidemija kuge koja je ubila trećinu stanovništva.

Gradska vijećnica

Godine 1815. u njem je održan Bečki kongres na kojem je ustanovljen politički poredak nakon Napoleonova poraza, a koji se održao s manjim izmjenama sve doPrvoga svjetskoga rata.

Bečko sveučilište osnovano je 1365. Na njem su se školovali mnogi studenti iz Hrvatske, a i prvo hrvatsko moderno sveučilište, Sveučilište u Zagrebu osnovano je prema bečkomu uzoru 1874. U Beču je dio svoje karijere kao profesor slavistikeproveo hrvatski jezikoslovac Vatroslav Jagić.

Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. Beč postaje glavni grad Republike Austrije i njegovo se značenje smanjuje. Godine 1938. Austriju je Anschlussom pripojilaNjemačka te je grad izgubio status glavnoga grada. Dana 2. travnja 1945. Crvena armija pokrenula je ofenzivu te oslobodila grad od opsade. Tijekom rata uništeno je tisuće javnih i privatnih zgrada. Nakon završetka rata Austrija je odvojena od Njemačke te je gradu vraćen status glavnoga grada. U doba Hladnoga rata Beč je kao prijestolnica neutralne Austrije bio jedno od središta međunarodne špijunske aktivnosti.

Beč se nalazi u sjeveroistočnoj Austriji na najistočnijem proširenju Alpa. U doba prvih naselja grad se nalazio na južnoj straniDunava, a danas se proteže na obje strane rijeke. Nalazi se na nadmorskoj visini od 151 m do 524 m. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime grad se nalazi na prijelazu iz oceanske u umjereno kontinentalnu klimu. Ima topla ljeta s prosječnim temperaturama od 22 do 26 °C te relativno hladne zime s prosječnim temperaturama oko 0 °C.

Povijesno središte Beča (Innere Stadt) upisano je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2001. godine zbog bogatstva arhitekture koja uključuje barokne dvorce s parkovima, građevine bečkoga neoklasicizma (Gründerzeit), ali iurbanistički kompleks Ringstraße iz 19. st., u kojem se izmjenjuju građevine, spomenici i parkovi, ali i zbog njezine važnosti u razvoju klasične glazbe. Tu se nalaze znamenite građevine:

• Katedrala sv. Stjepana u Beču (Stephansdom)
• Romanička crkva sv. Ruperta (Ruprechtskirsche)
• Dvorac Schönbrunn sa Zoološkim vrtom Schönbrunn
• Crkva sv. Karla u stilu rokokoa
• Kraljevska palača Hofburg
• Gradska vijećnica (Rathaus)
• Kraljevsko kazalište (Burgtheater)
• Austrijski Parlament
• Muzej povijesti umjetnosti (Kunsthistorisches Museum) i Prirodoslovni muzej (Naturhistorisches Museum)
• Bečka Poštanska štedionica (Postsparkasse)
• Dvorac Belvedere
• Bečka državna opera (Wiener Staatsoper)
• Muzej Albertina u Beču
• Zgrada bečke secesije (Wiener Secession)
• Hundertwasserhaus
• Gasometer
• Neogotička Zavjetna crkva (Votivkirche)
• Središnje groblje s grobovima brojnih poznatih osoba
  
  
  Beč je u svjetskim razmjerima odavno postao i omiljeno turističko odredište, ponajviše zahvaljujući mnogobrojnim raskošnim kulturno-povijesnim spomenicima iz doba Austro-Ugarske Monarhije, raznolikoj kulturnoj ponudi i naslovu glazbene prijestolnice u kojoj su između ostalih živjeli i stvarali poznati glazbenici kao što su Beethoven ili Mozart. U gradskom središtu (Innenstadt) nalazi se veličanstvena katedrala sv. Stjepana te brojni spomenici uvršteni na listu svjetske kulturne baštine. U neposrednoj su blizini i Bečka državna opera (Wiener Staatsoper), ulica Kärntner Straße - najfrekventnija pješačka zona Austrije, poznati hoteli, kavane i slastičarnice, kao i znameniti Ring, odnosno ulica Ringstraße, koja kao prsten okružuje središte grada. Od 1980. godine u Beču se razvila živahna i raznovrsna noćna scena s ugostiteljskim četvrtima, umjetničkim galerijama, noćnim klubovima, jazz barovima i priredbama svake vrste.
  Veliki broj posjetitelja u Beč dolazi u mjesecu prosincu kada se u gradu održavaju i brojni božićni sajmovi na otvorenom (Weihnachtsmarkt), od kojih je najpoznatiji Christkindlmarkt, koji se pred Gradskom vijećnicom održava od 1975. godine. Većina bečkih znamenitosti može se posjetiti tijekom cijele godine kao npr. dvorci Schönbrunn, Hofburg i Belvedere ili poznati muzejski kompleks MuseumsQuartier.
  Najveći broj gostiju ili oko 60% posjećuje Beč ipak tijekom ljetne sezone. Najveći broj turističkih noćenja ostvaruju gosti iz Njemačke, a slijede ih domaći gosti iz ostalih osam austrijskih saveznih pokrajina. Veliki broj posjetitelja dolazi i iz Italije, SAD-a, Španjolske, Velike Britanije, Japana, Švicarske, Francuske, Nizozemske i Rusije. Posljednjih godina posebno su porasla noćenja gostiju iz istočnoeuropskih te arapskih i azijskih zemalja. Godine 2005. Beč je ostvario oko 8,8 milijuna noćenja (s okolicom oko 9,5 mil.), dok se u 2006. očekuje oko 9,2 mil. noćenja.