Luksemburg

Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks.: Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem.: Grossherzogtum Luxemburg, fra.: Grand-Duché de Luxembourg) je država u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom nazapadu i sjeveru. Jedan je od 6 država osnivača Europske unije.

Zametak današnjeg Luksemburga nastao je još 963. kada je grof Siegried dobio u posjed utvrdu Lützenburg. U 12. i 13. stoljeću grofovija se znatno proširila, a iz jake porodice Luksemburžana bili su i njemački carevi (1346. - 1437.) i češki kraljevi (1311. - 1437.). Car Karlo IV. (1346. - 1378.) podigao je 1354. Luksemburg na rang vojvodstva. Od 1441. pripadao je vojvodstvu Burgundiji, a 1477. zajedno je dospio pod vlast Habsburgovaca. Luksemburg je 1659. morao Francuskoj odstupiti lorenski dio vojvodstva, pa je između 1689. i 1697. čitav teritorij bio pod francuskom vlašću. Od 1714. bio je dio Nizozemske te ponovno u posjedu Habsburgovaca, a 1795. opet ga je priključila Francuska.

Odlukom Bečkog kongresa Luksemburg je 9. rujna 1815. postao autonomno veliko vojvodstvo, doduše preko vladarske kuće Oranje-Nassau u personalnoj uniji s Nizozemskom, iako je bio član Njemačkog Saveza. Godine 1839. više od polovice teritorija vojvodstva s većinskim valonskim stanovništvom pripalo je novonastaloj Belgiji. Nakon raspuštanja Njemačkog Saveza (1866.) Luksemburg je postao neovisna država, a Londonskim sporazumom od 11. svibnja 1867. obvezao se na potpunu neutralnost. Godine 1868. dobio je Ustav (nasnazi i danas), a izumrćem oranjske kuće (1890.) i svoju vladarsku kuću Nassau-Weilburg, koja još vlada.

U 1. svjetskom ratu Njemačka nije poštovala luksemburšku neutralnost, nego ga je zauzela (1914. - 1918.), baš kao i u 2. svjetskom ratu (1940. - 1944.).

Godine 1948. Luksemburg je dokinuo neutralnost i 1949. uključio se u NATO te u poratnom vremenu postao važan zagovornik europskog udruživanja. S Belgijom je još od 25. srpnja 1921. u carinskoj i trgovinskoj uniji, a poslije 2. svjetskog rata s Belgijomi Nizozemskom osnovao je Benelux (1. siječnja 1948. carinska, od 1. siječnja 1960. i gospodarska unija).

Član Vijeća Europe postao je 1948. Europskog udruženja za ugljen i čelik (današnji EU) 1951., a Europske gospodarske zajednice 1957. U isto vrijeme je grad Luksembourg postao jedan od triju "glavnih gradova" udružene Europe (generalno tajništvo Europskog parlamenta, Europski sud, Europska investicijska banka, Europski statistički ured Eurostat).

Od 1. siječnja 1999. Luksemburg je član EMU sa zajedničkom valutom eurom (jedini koji je 1996. potpuno ispunjavao tzv. konvergentna mjerila).

Luksemburg leži u Zapadnoj Europi između Belgije na zapadu, Njemačke na istoku i Francuske na jugu. Na sjeveru je prokrajina Ösling od devonskih škrinjavaca i pješčenjaka, koja pripada sredogorju Ardena. To je većinom zaravnan kraj na nadmorksoj visini 300-500 m, u koji su se urezale uske doline rijeke Sûre i njezinih pritoka. Južni dio je pokrajina Gutland, geološki dio Lorenske stepenaste pokrajine od mezozojskih stijena, s karakterističnim strukturnim stepenicama većinom od vapnenca i pješčenjaka.

Podneblje je umjereno oceansko. U Öslingu je 800-950 mm padalina, u Gutlandu 1000 mm, a u dolini Moselle samo 700 mm. Luxembourg (s. m. t. siječanj 0,3 ºC, srpanj 17,4 ºC, 740 mm padalina.

Kod voda, možemo istaknuti da je najveća je rijeka Moselle (550 km) na istočnoj granici, a teče u Rajnu; njezin je najveći pritok Sûre (143 km). Vode s krajnjega jugozapadnog djela prema rijeci Meuse.

Kod tla i vegetacije, može iznijeti da su najplodija tla na laporastoj i vapnenastoj podlozi na jugu i dolini Moselle. Prirodnu vegetaciju čine listopadnje šume (prije svega bukve i ponegdje hrasta). Šume pokrivaju 34% površine, ponajviše u Öslingu.

Državni teritorij Luksemburga je upravno-politički podijeljen na tri distrikta, 12 kantona i 118 općina. Prirodno tektonski se razlikujku dva velika podrucja: brežuljkasti Éisleck (njem. Ösling) na sjeveru s 32% i nizinski Gutland na jugu sa 68% današnjeg državnog teritorija. Najveća dužina sjever-jug iznosi 82 km, a najveća širina istok-zapad 57 km. Najviši vrh je visok 558m (Buurgplaaz) u mjestu Huldange, a najniža točka je ušće rijeke Sauer u Mosel u gradu Wasserbilligu na 129 m nadmorske visine.

Luksemburg je podijeljen na tri distrikta koji su dalje podijeljeni na kantone i općine (Gemeng), kojih ima 116, to su:

• Dikrech, sastoji se od 5 kantona:

• 1. Klierf, sa općinama /8/ (gemengen): 1. Ëlwen, 2. Hengescht, 3. Housen, 4. Klierf, 5. Konstem, 6. Munzen, 7. Wäisswampech, 8. Wëntger.
• 2. Dikrech, 12 općina: 9. Bettenduerf, 10. Buerschent, 11. Dikrech, 12. Feelen, 13. Ettelbréck, 14. Houschent, 15. Iermsdref, 16. Ierpeldeng, 17. Mäerzeg, 18. Miedernach, 19. Reisduerf, 20. Schieren.
• 3. Réiden, općine /10/: 21. Biekerech, 22. Ell, 23. Groussbus, 24. Préizerdaul, 25. Rammerech, 26. Réiden/Atert, 27. Sëll, 28. Useldeng, 29. Viichten, 30. Wal
• 4. Veianen 3 općine: 31. Pëtscht, 32. Tandel, 33. Veianen
• 5. Wolz 10 općina: 34. Bauschelt, 35. Esch-Sauer, 36. Eschweiler, 37. Géisdref, 38. Heischent, 39. Kiischpelt, 40. Néngsen, 41. Stauséigemeng, 42. Wanseler, 43. Wolz

• Gréiwemaacher, sastoji se od 3 kantona:

• 1. Iechternach, 8 općina: 44. Bäerdref, 45. Bech, 46. Beefort, 47. Iechternach, 48. Konsdref, 49. Mompech, 50. Rouspert, 51. Waldbëlleg.
• 2. Gréiwemaacher, 8 općina: 52. Betzder, 53. Biwer, 54. Fluessweller, 55. Gréiwemaacher, 56. Jonglënster, 57. Manternach, 58. Mäertert, 59. Wuermeldeng.
• 3. Réimech, od 10 općina: 60. Bus, 61. Biermereng, 62. Duelem, 63. Lenneng, 64. Munneref, 65. Réimech, 66. Schengen, 67. Stadbriedemes, 68. Waldbriedemes, 69. Wellesteen

• Lëtzebuerg, sastoji se od 4 kantona:

• 1. Kapellen od 11 općina: 70. Nidderkäerjeng, 71. Kënzeg, 72. Dippech, 73. Garnech, 74. Habscht, 75. Kielen, 76. Käerch, 77. Koplescht, 78. Mamer, 79. Simmer, 80. Stengefort
• 2. Esch-Uelzecht, od 14 općina: 81. Beetebuerg, 82. Déifferdeng, 83. Diddeleng, 84. Esch-Uelzecht, 85. Fréiseng, 86. Keel, 87. Leideleng, 88. Monnerech, 89. Péiteng, 90. Reckeng op der Mess, 91. Réiser, 92. Rëmeleng, 93. Schëffleng, 94. Suessem.
• 3. Lëtzebuerg od 11 općina: 95. Bartreng, 96, Hesper, 97. Konter, 98. Lëtzebuerg, 99. Nidderaanwen, 100. Sandweiler, 101. Schëtter, 102. Steesel, 103. Stroossen, 104. Walfer, 105. Weiler-la-Tour.
• 4. Miersch, od 11 općina: 106. Béiwen-Atert, 107. Biissen, 108. Fëschbech, 109. Fiels, 110. Hiefenech, 111. Kolmer-Bierg, 112. Lëntgen, 113. Luerenzweiler, 114. Miersch, 115. Noumer, 116. Tënten.