Srbija

Srbija (službeni naziv: Republika Srbija) kontinentalna je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi. Površinom spada među zemlje srednje veličine. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, najugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Republikom Kosovo. Glavni grad je Beograd.

Sadašnje granice Srbije su uspostavljene (osim granice s Kosovom) nakon Drugog svjetskog rata stvaranjem Jugoslavije. Republika Srbija je nastala kao samostalna država 2006. nakon što su građani Crne Gore na referendumu odlučili napustiti državnu zajednicu Srbiju i Crnu Goru. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajineVojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi.

Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda , Vijeća Europe , Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Srbiju čine tri velike zemljopisne cjeline: Panonska nizina, brežuljkasti predjeli s nižim planinama i nizinskim proširenjima, te planinsko-kotlinsko područje.

Panonska nizina zauzima 29% teritorija, a u njoj prevladavaju nizine s aluvijalnim naplavinama uz vodene tokove i praporne visoravni, te dva brdovita uzvišenja: Fruška gora (538 m) i Vršačke planine (639 m).

Južno od Save i Dunava prevladava brežuljkasto područje s visinama do 500 m i niže planinsko područje s visinama do 1000 m. To područje zauzima oko dvije trećine površine Srbije. U tom području nizina ima tek uz Posavinu,Pomoravlju i dijelu Timočke krajine.

Područja viša od 1000 m zauzimaju desetinu teritorija Srbije. Ta se područja nalaze južno od Zapadne Morave iNišave, a sastoje se od visoravni i skupina viših planina, od kojih najviše uokviruju Kosovsku i Metohijsku kotlinu.

70% površine Srbije nalazi se na Balkanu, a ostalih 30% spada u Srednju Europu (Panonska nizina). Kopnenu granicu ima u dužini od 2114 km, a dužina tih granica prema susjedima iznosi: prema Hrvatskoj 241 km, Mađarskoj151 km, Rumunjskoj 476 km, Bugarskoj 318 km, Kosovu 352 km, BJR Makedoniji 221 km, Crnoj Gori 203 km, i Bosni i Hercegovini 302 km.

Sjeverni dio zemlje (Vojvodina) zauzimaju plodne ravnice, dok je središnji i južni dio pretežito planinski. Tri su planinska vrha iznad 2000 metara nadmorske visine,^[1] a najviši od njih je Midžor (na granici s Bugarskom u Staroj planini). Visine je 2168 m.^[2] Srbija obiluje prirodnim ljepotama, od kojih se posebno izdvajaju očuvane šume. Srbija je bogata i vodama.

Rijeke Srbije najvećim dijelom pripadaju Crnomorskom slivu, a sve vode tog toka okuplja Dunav. Vode s većeg dijela metohijskogpodručja pripadaju Jadranskom slivu, a krajnji jugoistočni dijelovi Egejskom slivu. Tri su plovne rijeke u Srbiji: Dunav (588 km), Sava(206 km), Tisa (168 km), i dijelom Velika Morava. Ostale veće rijeke Srbije su: Zapadna Morava (308 km), Južna Morava (295 km),Ibar (272 km), Drina (220 km) i Timok (202 km). Najveće jezero u Srbiji, Đerdapsko jezero, nalazi se na granici s Rumunjskom i ima površinu od 163 km² (ukupna površina jezera je 253 km ²).

Rijeka koja najdužim tokom prolazi kroz Srbiju je Morava, a njen sliv obuhvaća 40% površine Srbije. Većina rijeka ima kišno-snježni režim vodostaja i protoka. Maksimalni vodostaji bilježe se u proljeće, a minimalni u kolovozu i rujnu.

Srbija nema velikih prirodnih jezera, a najveća su nastala pregrađivanjem riječnih korita kadi iskorištavanja snage vode za električnu energiju. Najveća takva akumulacijska jezera su: Đerdapsko (na Dunavu), Vlasinsko (na Vlasini), te Perućačko i Zvorničko (na Drini)

Posljedica složene geološko-litološke podloge, različitog stupnja okomite raščlanjenosti reljefa i klimatskih specifičnosti pojedinih krajeva je velika raznovrsnost tipa zemljišta. Područje Vojvodine nalazi se većinom na visokoplodnom černozemom, a područja uz rijeke i rubna područja Banata uz granicu s Rumunjskom na ritskoj crnici i aluvijalnom zemljištu.

Sjeverozapadni dio središnje Srbije pokrivaju pseudogleji i lesivirana zemljišta i eutrična smeđa tla (gajnjače).

Na pomoravskom području prevladava aluvijalna zemljišta, zemljišta na rastresitim supstratima (rendzine), smonica i kisela smeđa zemljišta.

Na vapnenačko-dolomitskim stijenama brdsko-planinskog područja južno od Save i Dunava prevladava crnica i smeđa zemljišta.

Iako je u zemljopisnim okvirima Srbija mala zemlja s malim brojem stanovništva, srpski predstavnici u sportu su jako uspješni na međunarodnim natjecanjima. Još za vrijeme SFRJ srpski predstavnici davali su veliki doprinos skoro svim nacionalnim reprezentacijama. Srbija je davala velike predstavnike u košarci, nogometu, rukometu, vaterpolu te u mnogim pojedinačnim sportovima. Srbija je danas jedna od sportskih velesila u vaterpolu (trenutni europski i bivši svjetski prvaci), košarci (bivši višestruki svjetski i europski prvaci), odbojci (aktualni europski prvaci u muškoj i ženskoj konkrenciji), kao i u tenisu gdje su čak četiri tenisača/tenisačice bili prvi na ATP i WTA listama: Novak Đoković, Jelena Janković i Ana Ivanović u pojedinačnoj konkurenciji, te Nenad Zimonjić u igri parova. Novak Đoković je trenutno najbolji tenisač na svijetu. Jedan od najuspješnijih plivača današnjice je Milorad Čavić, a od atletičara ističu se dugoprugašica Olivera Jevtić i skakač u vis Dragutin Topić. Višestruka osvajačica odličja s velikih natjecanja je i bivša olimpijska prvakinja u streljaštvu Jasna Šekarić.

• Asteroid s brojem 1564 nosi ime Srbija - otkrio ga je Milorad B. Protić
• Srbija uzgoji oko jednu trećinu svjetskih malina i jedna je od vodećih zemalja u izvozu smrznutog voća. Frikom, najveći proizvođač smrznutehrane u Srbiji nalazi se u većinskom vlasništvu Agrokor grupe iz Zagreba.
• Bijeli anđeo freska iz samostana Mileševa upotrijebljen je za prvi satelitski prijenos video signala 1962. između Europe i Sjeverne Amerike , predstavljajući prvi video kontakt izmedju dva kontinenta i pozdrav Europe Americi