Crna Gora

Crna Gora je balkanska država u jugoistočnoj Europi sa teritorijalnim izlazom na Jadransko more.

Crna Gora je nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine.^[2] Nosilac suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo.^[3] Glavni grad je Podgorica, a prijestolnica Cetinje.^[4]

Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski,bošnjački, albanski i hrvatski jezik.^[5] Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unijeniti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donešen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007.

Crna Gora ima grb, zastavu i himnu. Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao s lavom na prsima, dok je zastava Crne Gore crvene boje s grbom na sredini i zlatnim obrubom.Himna Crne Gore je "Oj svijetla majska zoro".^[6]

Državni praznik je Dan državnosti – 13. srpnja, po Berlinskom kongresu iz 1878. godine kojim je Crna Gora priznata za 27. nezavisnu državu svijeta, te po početku narodnoga ustanka u Crnoj Gori protiv okupacije Osovinskih sila 1941. godine. Dan neovisnosti se slavi 21. svibnja u spomen na referendum 2006. godine.

Površina joj iznosi oko 13.800 kvadratnih kilometara (još uvijek postoje teritorijalni sporovi s Hrvatskom oko Prevlake). Dijeli se na općine. Na sjeveru graniči s Srbijom, na istoku s Kosovom, na jugoistoku s Albanijom, na zapadu s Bosnom i Hercegovinom, a na krajnjem jugozapadu s Hrvatskom.

Crna Gora se rasprostire od visokih vrhova na granici sa Srbijom, Kosovom i Albanijom, a širi se velikom ravnicom koja se prostire nekoliko kilometara. Ravnica grubo nestaje na jugu, gdje se Lovćen i Orjen naglo urušavaju u Bokokotorski zaljev.

Crna Gora velikim dijelom otvoreno izlazi na Jadransko more.

Najveći gradovi u Republici Crnoj Gori su:

• Podgorica - glavni grad (139.100 građana)
• Nikšić (61.700 građana)
• Pljevlja (18.800 građana)
• Najduža rijeka: Zeta.
• Najduža obala: Velika Plaža, Ulcinj - 13.000 metara
• Najviši vrhovi:

• Bobotov Kuk (Durmitor) - 2522 m
• Maja Rozit (Prokletije) - 2522 m

• Najveće jezero: Skadarsko - 391 km²
• Najdublji kanjon: Tara - 1300 m
• Najveći zaljev: Bokokotorski
• Crnogorci su rasprostranjeni širom države, apsolutna ili relativna većina stanovništva su u Podgorici, Cetinju, Danilovgradu, Nikšiću, Kolašinu, Mojkovcu, Šavniku, Žabljaku, Budvi, Baru, Kotoru, Tivtu;
• Srbi su relativna većina u Herceg Novom, Beranama, Bijelom Polju, a apsolutna u većina u Pljevljima, Plužinama i Andrijevici.
• Bošnjaci i narod Muslimana su apsolutna većina u Rožajama i Plavu;
• Albanci su većina u Ulcinju.
• Hrvati žive u Boki Kotorskoj.
U gradu Ulcinju živi i nekoliko crnoputih potomaka saracenskih robova iz Maroka. Ti ljudi su trag vremena kad je Ulcinj bio uporištem arapskih gusara.
• Bijelo Polje (17.100 građana)
  
  
  Mjesta u Crnoj Gori koje je UNESCO smjestio u Svjetsku baštinu su:
  • Durmitor
  • Kanjon Tara
  • Stari grad Kotor
  • Nacionalni park Durmitor
  • Nacionalni park Biogradska gora
  • Nacionalni park Lovćen
  • Nacionalni park Skadarsko jezero
    
    
    Crna Gora sastoji se iz 21 općine. To su:
    Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Danilovgrad, Herceg Novi, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Plav, Plužine, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Šavnik, Tivat, Ulcinj iŽabljak.
  • Kotorski zaljev
    
    
  Nacionalni sastav Crne Gore, prema službenim rezultatima popisa 2011. koje je objaviom Zavod za statistiku Crne Gore - Monstat, su:
  • Crnogorci 44,98%
  • Srbi 28,73%
  • Bošnjaci 8,65
  • Albanci 4,91%
  • Muslimani 3,31%
  • Romi 1,01%
  • Hrvati 0,97%
  • neizjašnjeni 4,87%^[7]
  
  
  Službeni jezik se zove crnogorski. Pisma su latinično i ćirilićno. U Ustavu se navodi da su u službenoj upotrebi i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. U odgoju se koristiMaternji jezik (materinski) od 2004. godine, koji se definira kao "crnogorski, srpski, bošnjački odnosno hrvatski jezik". Albanski jezik se uči u općinama s albanskom većinom.
  Stanovništvo po materinskom jeziku prema popisu iz 2011.:
  • srpski:42,88%
  • crnogorski: 36,97%
  • albanski: 5,27%
  • bošnjački: 5,33%
  • hrvatski: 0,45%
  • srpsko-hrvatski:2,63%.
    
    
    
    Vjerske zajednice odvojene su od države, ravnopravne su i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.^[8]
    Većina stanovništva su vjernici Srpske pravoslavne crkve, no postoji i samostalna Crnogorska pravoslavna crkva. Katolici su okupljeni oko Kotorske biskupije te Barske nadbiskupije, a muslimani u okviru Islamske zajednice Crne Gore.
    Stanovništvo po vjeri (2003.), od ukupno 620.145:
    • Kršćani: 482.738 (77,84%)

    • Pravoslavni: 460.383 (74,24%)
    • Rimokatolici: 21.972 (3,54%)
    • Protestanti: 383 (0,06%)

    • Muslimani: 110.034 (17,74%)
    • pro-orijentalnih kutlova: 58 (0,01%)
    • Židovi: 12 (0,01%)
    • drugi: 2.424 (0,39%)
    • neizjašnjeni: 13.867 (2,24%)
    • nije vjernik: 6.003 (0,97%)
    • nepoznati: 5.009 (0,8%)