subota, 27. lipnja 2015.

Austrija

Austrija (službeni njemački nazivÖsterreichbavarskiÖstareich ili EstareichalemanskiÖschtriichslovenskiAvstrija,mađarskiAusztriadržava je u Srednjoj Europi, a sastoji se od 9 saveznih država. Austrija graniči s Lihtenštajnom iŠvicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, te Njemačkom i Češkom na sjeveru.

Nakon što su je osvajali RimljaniHuniLombardiOstrogotiBavarci i Franci, Austrija je bila pod vlašću Babenberga od 10. do13. stoljeća, kada su ih naslijedili Habsburgovci. Kuća Habsburg je potom vladala Austrijom sve do 20. stoljeća.
Do osnivanja Njemačkog carstva 1871.godine, Austrija je bila nadvojvodstvo u sklopu Svetog Rimskog Carstva. U stoljećima kada se se ustalilo pravilo da tzv. knezovi izbornici Svetog Rimskog Carstva za cara uzimaju vladare iz obitelji Habsburg, Austrija - kao zemlja u kojoj su Habsburzi imali nasljedno vojvodsko pravo - predstavljala je uvijek oslonac carske kuće.
Nakon što je Napoleon I. prisilio Franju II. 1806. godine da se odrekne vlasti nad Njemačkom i većinom drugih područja koja su činila Sveto Rimsko Carstvo, zadržao je taj vladar carski naslov, a Austrija je od tada bila odvojena od Njemačke. Od 1867. godine, odnosi u zemljama kojima je vladala kuća Habsburg uređeni su na naičn da se govorilo o "dvojnoj monarhiji", Austro-Ugarskoj. Austro-Ugarska se raspala nakon što je izgubila Prvi svjetski rat, pa je nastala Austrija u današnjim granicama. Austriju je pripojila Njemačka 1938. godine ("Anschluss").
Saveznici su nakon Drugog svjetskog rata držali Austriju pod okupacijom do 1955. godine, kad je opet stekla potpunu nezavisnost potpisivanjem Austrijskog državnog ugovora i pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti komunizmaIstočnoj Europi, Austrija se politički sve više angažirala, te je 1995. godine postala članica Europske Unije, a 2002. je uvela valutu Euro.
Šef države je predsjednik, koji se bira na općim izborima svakih 6 godina. Predsjednik bira kancelara, koji je obično vođa najjače stranke u parlamentu. Austrijski parlament ima dva doma: Bundesrat (savezno vijeće), koji ima 64 predstavnika saveznih država prema broju stanovnika, i Nationalrat (državno vijeće), koji ima 183 zastupnika koji se biraju izravno.
Nakon tri desetljeća vlasti socijaldemokrata (SPÖ), 2000. godine osnovana je desna koalicija konzervativne Narodne stranke (ÖVP) i desničarske Slobodarske stranke (FPÖ). Nakon što je unutar FPÖ zavladala gužva oko politike i vodstva stranke, savezni kancelar Wolfgang Schüssel (ÖVP) najavio je 9. rujna 2002. da će opći izbori biti održani prijevremeno, krajem studenoga. U izborima od 24. studenog 2002. stranka ÖVP premoćno je pobijedila (42.3% glasova), dok je FPÖ dobio 10.1%.
Austrijski parlament (Nationalrat, 183 zastupnika) ima sljedeći sastav:
Dana 28. veljače 2003. koalicija između ÖVP i FPÖ je obnovljena, a Wolfgang Schüssel (ÖVP) je opet postao savezni kancelar. Njegov zamjenik je bio Herbert Haupt (FPÖ) dok ga nije zamijenio Hubert Gorbach (FPÖ) 20. listopada 2003. Prije toga su dugo trajali "ispitivački pregovori" ("Sondierungsgespräche") između ÖVP i ostalih najvećih stranaka - FPÖ, SPÖ i Zelenih.
Austrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznih država (Bundesländer).
To su:
1 - Gradišće (Burgenland)
2 - Koruška (Kärnten)
3 - Donja Austrija (Niederösterreich)
4 - Gornja Austrija (Oberösterreich)
5 - Salzburg
6 - Štajerska (Steiermark)
7 - Tirol
8 - Vorarlberg
9 - Beč (Wien)

Službeni jezik Austrije je njemački jezik, ali u svakodnevnom životu najveći dio govori dijalektom koji pripada ili bavarsko-austrijskoj ili, u Vorarlbergu, alemanskoj grupi dijalekata. U saveznoj državi Gradišće govori se i hrvatski, mađarski i romski jezik, a u saveznoj državi Koruška slovenski jezik.
Austrijski zapad i jug leže u Alpama. Zbog tih planinskih područja, Austrija je glasovito turističko odredište za zimske sportove. Najviši vrh je Grossglockner (3.798 m), a nakon njega Wildspitze (3.774 m). Sjever i istok zemlje su uglavnom brežuljkasti i ravni. Najveća rijeka je Dunav. Austrija ima sedam nacionalnih parkova i šezdesetak prirodnih rezervata.
U zapadnom i središnjem dijelu prevladava snježna klima s izrazitim padalinama i niskim zimskim temperaturama. Ljetne temperature su do 20 C. U dolinama su česte magle i temperaturne inverzije. Prema istoku prevladava umjereno kontinentalna klima.
Najveći gradovi su:
  • Beč (glavni grad)
  • Graz
  • Linz
  • Salzburg
  • Innsbruck
  • Klagenfurt

    Austrija ima razvijeno tržišno gospodarstvo i visok životni standard. Njeguje dobre veze s gospodarstvima Europske Unije, pogotovo s Njemačkom. Članstvo u EU privuklo je strane investitore, koje posebno privlači položaj Austrije između sadašnjih i budućih članica EU. Sporiji ekonomski rast u obližnjoj Njemačkoj i općenito u svijetu usporio je gospodarski porast na 1.2% u 2001. godini.

    Službeni jezik je njemački, koji se također govori u Njemačkoj. Ipak, standardni njemački jezik u Austriji razlikuje se od varijante koja se koristi u Njemačkoj. Na primjer koristi se nekoliko slavenskih riječi (n.pr. Kukuruz, Kren, Golatsche, Sliwowitz, Powidl, Fisole).
    Jedan dio državljana Austrije pripada manjinama. Hrvatska manjina je najzastupljenija u Gradišću, gdje živi oko 35.000 Hrvata. U Koruškoj i Štajerskoj živi oko 50,000 Slovenaca. Austrija ima i mnogo radnika-imigranata.
    Više od tri četvrtine Austrijanaca su katolici.
    Ostale važne vjere su islam i protestantizam.


0 komentari:

Objavi komentar