Ime Polska, koje se pojavljuje sredinom 11. stoljeća, dolazi od drevnog slavenskogplemena Polanie ("Oni koji žive na polju", doslovno Poljaci), koje se naselilo u nizinama između Odre i Visle nakon pada Rimskog Carstva, u 5. stoljeću.
Poljsko zlatno doba je 16. stoljeće, kada se Poljska ujedinila s Litvom i bila jedna od glavnih europskih sila pod dinastijom Jagelovića. Dinastija je propala 1572., a Poljska je ušla u dugo razdoblje ratova i opadanja moći. Zemlja je raskomadana1772., 1793. i 1795. godine, kad je podijeljena između Rusije, Prusije i Austrije.
Poljska je opet uspostavljena kao neovisna država nakon 1. svjetskog rata. Godine1939. podijeljena je nadvoje između Njemačke i Sovjetskog Saveza. Nakon 2. svjetskog rata, Poljska je dobila nova područja na zapadu, ali je izgubila dvostruko veća područja na istoku.
Zemlja je bila dio komunističkog Istočnog bloka pod kontrolom Sovjetskog Saveza do 1980-ih godina, kada je krenuo pokret "Solidarnost", koji je pobijedio na parlamentarnim izborima 1989. godine, te je uvedena demokracija.
Predsjednik države bira se na općim izborima svakih pet godina. On je šef države, najviši predstavnik zemlje u domaćim i međunarodnim pitanjima, te vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Ima ovlasti da pod određenim okolnostima raspusti zakonodavna tijela i raspiše nove izbore.
Predsjednik vlade predsjeda Vijećem ministara, koje izvršava odluke zakonodavnih tijela. Predsjednika vlade imenuje predsjednik države uz odobrenje parlamenta, a najčešće je to vođa većinske stranke. Članove Vijeća ministara imenuje donji dom parlamenta.
Parlament ili Narodna skupština (Zgromadzenie Narodowe) ima Donji dom (Sejm) s 460 zastupnika i Senat (Senat) sa 100 zastupnika. Zastupnici se biraju svake četiri godine, većinskim sustavom glasovanja po pokrajinama. Ustav kaže da manjine imaju dva zastupnička mjesta, te da stranke moraju imati barem 5% ukupnog broja glasova da bi ušle u parlament.
Glavne grane sudstva su Vrhovni sud (Sąd Najwyższy), čije suce imenuje predsjednik države na preporuku Državnog sudbenog vijeća na neograničeno vrijeme, i Ustavni sud (Trybunał Konstytucyjny), čije suce bira Sejm na mandat od devet godina.
Poljski se reljef sastoji gotovo isključivo od sjevernoeuropske nizine s prosječnom nadmorskom visinom od 173 metra, dok su na jugu (Sudeti iKrkonoše), te Karpati i Tatre, gdje je najviši vrh Poljske, Rysy (2,499 m). Dužina obale je 440 km,[2] Godine 1939. Poljska je imala 70 km obalne dužine i jednu luku – Gdinju.[3]
Kroz nizinu teče nekoliko velikih rijeka - Visla (Wisła), Odra i Varta (Warta). Poljska ima oko 9300 jezera, uglavnom na sjeveru zemlje. Mazurija(Mazury) je najveće i najposjećenije jezersko područje u Poljskoj.
Poljska ima umjerenu klimu s hladnim, kišovitim i relativno oštrim zimama, te blagim ljetima s čestim pljuskovima.
Prije drugog svjetskog rata, gospodarstvo je uglavnom ovisilo o poljoprivredi.
Za vrijeme komunizma uvedena je sovjetska planska ekonomija s naglaskom na industriji.
Krajem 1970-ih došlo je do velikih gospodarskih problema, zbog kojih je dijelom i propao komunizam.
Kad je pobijedila demokracija, uvedene su reforme radi prelaska na slobodno tržište. Nakon početne krize, gospodarstvo je ravnomjerno raslo, kao i privatizacija i strane investicije.
Strukturne promjene zdravstva, obrazovanja, mirovinskog sustava i državne uprave izazvale su znatne porezne pritiske.
Bruto domaći proizvod stalno je rastao od 1993. do 2000. uz kraće usporavanje u 2001. i 2002. godini.
Približavanje članstva u Europskoj Uniji opet je potaklo gospodarstvo, koje je u 2003. poraslo za 3,7%.
Stanovništvo Poljske je najgušće na jugu, a najrjeđe na sjeverozapadu i sjeveroistoku zemlje.
63% ljudi živi u gradovima (podatak iz 2001. godine). 42 grada imaju više od sto tisuća stanovnika, a 6 gradova više od petsto tisuća.
Poljska je nekad pokrivala mnogo naroda, kultura i vjera. Drugi svjetski rat i teritorijalni pomak na zapad homogenizirali su stanovništvo.
Poljski jezik, koji spada u zapadnu granu slavenskih jezika, jest službeni jezik Poljske.
Većina Poljaka (95%) su katolici, a 75% se računa kao aktivni katolici. Nekatoličkih 5% stanovništva uglavnom spada u pravoslavlje i protestantizam.
Poljska je uglavnom dijelila sva razdoblja kulturnog razvitka Zapada. Renesansa je dovela do procvata poljske kulture, dok je reformacija ubrzala razvoj književnosti na poljskom.Francuska je kultura jako utjecala na Poljsku u 18. i 19. stoljeću.
Ovo su samo neki od brojnih Poljaka koji su doprinijeli svjetskoj kulturi:
- političari i državnici: Józef Piłsudski, Lech Wałęsa
- papa Ivan Pavao II.
- književnici: Mickiewicz, Sienkiewicz, Joseph Conrad, Władysław Reymont, Stefan Žeromski, Bolesław Prus, Witold Gombrowicz, Bruno Schulz, Czesław Miłosz i Wisława Szymborska, Władysław Reymont,
- znanstvenici: Nikola Kopernik, Jędrzej Śniadecki, Maria Skłodowska-Curie, Tadeusz Wolański,
- redatelji: Andrzej Wajda, Krzysztof Kieślowski i Roman Polański
- skladatelji: Fryderyk Chopin, Stanisław Moniuszko, Henryk Wieniawski, Ignacy Jan Paderewski, Karol Szymanowski, Witold Lutosławski, Krzysztof Penderecki, Jan A. P. Kaczmarek.
- slikari: Stanisław Ignacy Witkiewicz, Stanisław Wyspiański, Daniel Chodowiecki, Jan Matejko, Juliusz Kossak , Wojciech Kossak, Jacek Malczewski.
0 komentari:
Objavi komentar